Islamske finansije u modernom kontekstu

Koncept islamskih finansija počeo je da se razvija relativno kasno jer dominantni konvencionalni bankarski model nije bio poznat muslimanskoj populaciji sve do 19. stoljeća, kada su evropske sile poput Velike Britanije i Francuske započele svoju teritorijalnu ekspanziju na Bliskom Istoku.

Nakon osvajanja ovih područja, filijale britanskih i francuskih konvencionalnih banaka započele su poslovanje na Bliskom Istoku, a muslimani su se našli bez razvijenog koncepta ili odgovora na konvencionalni bankarski model zasnovan na kamati, koja je zabranjena u islamu. Islamski učenjaci i ekonomski stručnjaci počeli su razvijati novi teorijski okvir kako bi ponudili alternativu konvencionalnom finansijskom sistemu. Ovi napori su doveli do osnivanja Mit Ghamr banke u Egiptu 1963. godine, koja je prva islamska banka na svijetu. U narednim godinama, islamska finansijska industrija se brzo razvijala, usklađujući teorijski okvir s procesom implementacije osnivanjem novih islamskih finansijskih institucija. Prema Thompsonu i Reutersu (2021), islamska finansijska industrija danas se može mjeriti prema sljedećim pokazateljima:

• Opseg: 1.595 islamskih finansijskih institucija posluje širom svijeta. Osim u muslimanskim zemljama poput Malezije, Indonezije, Saudijske Arabije, Irana, Katara, Kuvajta i Emirata, veliki broj islamskih finansijskih institucija postoji i u Velikoj Britaniji, SAD-u, Luksemburgu i Njemačkoj, a jedna islamska banka posluje i u Bosni i Hercegovini.
• Politika: 47 zemalja je djelimično ili potpuno prilagodilo svoje zakonodavstvo kako bi omogućile poslovanje ovih institucija u skladu s islamskim finansijskim konceptom.
• Obrazovanje: Preko 1000 visokoškolskih ustanova pruža obrazovanje, imaju odsjeke ili predmete u ovoj oblasti.
• Naučni rad: Gotovo 3.000 naučnih radova iz ove oblasti je objavljeno, a njihov broj brzo raste. Također, islamske finansije su često odabrane kao tema završnih radova za magistarske i doktorske studije zbog svoje aktualnosti.
• Društvena odgovornost: U 2021. godini, islamske finansijske institucije uložile su 1,28 milijardi američkih dolara u društveno odgovorne projekte.
• Mediji: Oko 900 događaja, konferencija, javnih predavanja, seminara i radionica održava se godišnje u ovoj oblasti, a objavljeno je gotovo 12.000 vijesti.

Prema gore navedenim podacima, vidljiv je brz napredak islamskih finansija u svijetu. Islamske finansijske institucije bilježe godišnji rast od 8%, što je impresivan rezultat, međutim, postavlja se pitanje da li se islamski finansijski koncept može nametnuti kao alternativa konvencionalnom finansijskom konceptu? Glavna pokretačka snaga industrije islamskih finansija je islamsko bankarstvo, koje čini 70% industrije i generira najveći prihod. Ukupna aktiva islamskih finansijskih institucija iznosi blizu 3 triliona američkih dolara. Ukupna aktiva konvencionalnih finansijskih institucija iznosi blizu 700 triliona američkih dolara. Ovi podaci, iako na prvi pogled djeluju obeshrabrujuće, nisu nelogični. Konvencionalni finansijski koncept razvija se već 6-7 hiljada godina, od trgovačke razmjene do otvaranja prvih modernih banaka kao institucionalno organizovanih finansijskih institucija u srednjem vijeku u italijanskim gradovima: Banca di Genova osnovana je 1320. godine, a Casa di Sant Georgio osnovana je 1407. godine. Podsjećanja radi, prva islamska banka osnovana je 1963. godine.

Često se kao kritika islamskim bankama navodi činjenica da finansijski modeli koje primjenjuju liče na konvencionalne i da je to zapravo samo šerijatska “šminka” postojećih konvencionalnih finansijskih usluga, te da je rezultat isti – s jedne strane banka, a s druge klijent kao dužnik ili deponent. Osnovni koncept islamskih finansija zasniva se na poslovanju u skladu sa šerijatom, kroz poštivanje zabrane kamata, visokog stepena nesigurnosti, monopola i drugih zabranjenih aktivnosti. Drugi stub ovog koncepta je dijeljenje dobiti i gubitka, kao i partnerski odnos s klijentom. Iza svake transakcije mora postojati stvarna ekonomska vrijednost (nekretnina, zemlja, vozilo, mašina, obrazovanje, posao, usluga), jer novac ne može stvarati novac. Principi islamskih finansija artikulirani su u modelima zasnovanim na partnerstvu i onima zasnovanim na trgovini, odnosno dugu. Nažalost, modeli koji se temelje na trgovačkom dugu imaju znatno veći udio u globalnim zaradama nego modeli koji su najčišći, a koji se temelje na partnerskom odnosu između klijenta i banke. To znači da, iako su šerijatski prihvatljivi, modeli zasnovani na trgovini i dugu imaju isti rezultat – a to je dužnik klijent.

Da li su islamske finansijske institucije potpuno islamske? To zavisi od zakonodavnog konteksta u kojem posluju. Spomenuli smo da su 47 zemalja u svijetu djelimično ili potpuno prilagodile zakonodavstvo ovom tipu poslovanja, u onim zemljama koje su omogućile nesmetanu implementaciju islamskih finansija, poslovanje je gotovo potpuno usklađeno s islamskim finansijskim konceptom, dok u zemljama koje su samo djelimično omogućile rad islamskih banaka, usklađivanje sa šerijatom je mnogo teže, te su ove institucije normativno usklađene sa šerijatom, dok su zakonski obavezne poštovati određene segmente koji su suprotni islamskom finansijskom modelu.

Na kraju, islamski finansijski model jeste alternativa konvencionalnom modelu, ali je teško očekivati da će se nametnuti kao dominantan u bliskoj budućnosti. Na tržištima muslimanskih zemalja, koje su pokretači i motor ove industrije, konvencionalne banke još uvijek drže najveći udio tržišta. Na islamskim finansijskim institucijama je da nastave svoj brzi rast i da zadrže svoje poslovanje unutar dozvoljenih granica, maksimizirajući profit, ali ne po svaku cijenu. U narednom periodu, govorit ćemo više o islamskim finansijskim modelima, gdje će biti više riječi o načinu mobilizacije kapitala i plasiranja sredstava u islamskim bankama.